Izgradnja i održavanje šumskih komunikacija i objekata:
Šumska transportna infrastruktura predstavlja osnovu za racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom. Uspostavljanjem optimalne mreže primarnih šumskih puteva, ukoliko su pravilno raspoređene i pravilno položene, omogućavaju ispunjenje zadaća propisanih Planom gospodarenja uz minimalne troškove i uz maksimalni učinak.
Šumsku transportnu infrastrukturu dijelimo na primarnu (šumske ceste), sekundarnu (traktorski putevi, traktorske vlake i žične linije) i posebnu (posebni šumski putevi). Primarni šumski putevi su trajni građevinski objekti koji omogućuju stalan promet motornim vozilima radi izvršenja svih zadataka predviđenih Planovima gospodarenja (prijevoz drva, lov, zaštita šuma, uzgojni radovi, njega). Sekundarni šumski putevi su građevinski objekti koji povremeno služe za izvršenje zadataka predviđenih Planovima gospodarenja a prvenstveno su namijenjeni za traktorsku vuču, izvoženje drva forvarderima i iznošenje drva šumskim žičarama.
Transportna šumska infrastruktura mora biti planirana, izgrađena i održavana tako da, pored poštivanja tehničkih i ekonomskih okolnosti, kao i ekoloških uslova šumskog tla, minimalno utiče na floru i faunu, šumski biodiverzitet i ekosistem u cjelini.
Uspostavljanje optimalne mreže šumskih puteva na terenu se odvija kroz fazu planiranja, projektovanja, izgradnju sa nadzorom te održavanje, a u posebnim situacijama rekonstrukciju i stavljanje van upotrebe.
U planiranju šumskih puteva obavezno se uzima u obzir, ne samo značaj puta za gospodarenje šumama nego također prilagođavanje okolini, opstanak i razvoj planinskih sela kao i turističke i rekreacione potrebe.
Transportna šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na takav način da isključuje sljedeće:
a) ugrožavanje izvora vode,
b) uzrokovanje erozionih procesa,
c) sprječavanje prelivanja vode iz bujica,
d) narušavanje ravnoteže nestabilnog tla i povećanje rizika od klizišta,
e) uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost,
f) uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe,
g) ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume.
Rekonstrukcija je jedna od dodatnih faza uspostavljanja optimalne mreže šumske transportne infrastrukture koja se odvija iz razloga prevođenja nekog sekundarnog puta u primarnu, povećanja standarda primarnog puta te prevođenja u višu kategoriju šumske ceste.
Šumski put se može graditi nakon što se izradi projekt za njegovu izgradnju i izda dozvola nadležnog kantonalnog ministarstva. Federalni ministar će donijeti pravilnike o projektovanju, izgradnji i održavanju transportne šumske infrastrukture.
Kantonalne uprave će voditi katastar šumskih puteva i jedan primjerak dostavljati Federalnoj upravi.
