Maršala Tita 7/II, 71 000 Sarajevo, + 387 33 219 172, info@sarajevo-sume.ba

RASADNIČKA PROIZVODNJA

Slika
KJP „Sarajevo-šume“ u sklopu svojih aktivnosti se također bavi i proizvodnjom sadnog materijala, obzirom da imaju dva rasadnika ukupne površine od 28.538 m2, od kojih se jedan nalazi na Sedreniku, a drugi u užem području naselja Tarčin. Ukupni kapacitet ova dva rasadnika je oko 700.000 sadnica (rasadnik Sedrenik 500.000 sadnica a rasadnik Tarčin 200.000 sadnica) raznih vrsta. Osnovna namjena ovih rasadnika je proizvodnja sadnog materijala šumskih vrsta drveća i ukrasnih vrsta drveća, grmlja i cvijeća.
Uslijed ratnih dejstava ovi rasadnici su bili potpuno devastirani, a prateća mehanizacija otuđena. U cilju sanacije i unapređenja rasadničke proizvodnje, kao i primjene najnovije tehnologije, u proteklom periodu izvršena je adaptacija postojećih pratećih objekata, sanacija prilaznih puteva, poboljšano vodosnabdijevanje, izgradnja komore za proizvodnju organskog supstrata, izgradnja plastenika, melioracija zemljišta i uređenje proizvodnih površina. Također je izvršena nabavka raznih priključaka za traktor, alata, opreme, kao i 10.000 komada plastičnih kontejnera za proizvodnju sadnica. Realizacijom ovih projekata dobili su se moderni rasadnici sa svim pratećim objektima i infrastukturom i na taj način omogućena proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala za potrebe KJP „Sarajevo-šume“, kao i proizvodnja ukrasnih sadnica za potrebe urbanih dijelova grada.
Slika
U cilju zaštite genofonda najvažnijih autohtonih vrsta drveća kao i ekonomski opravdanog uzgoja alohotnih vrsta drveća potrebno je izvršiti izdvajanje, kandidovanje i registraciju postojećih ili novoodabranih sjemenskih objekata . Izvršen je odabir objekata, a uz pomoć Šumarskog fakulteta će biti urađeni i izdvojeni kao sjemenski, a zatim registrovani u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine. Ovi radovi su opsežni i ne mogu se izvršiti u kratkom vremenskom roku, tako da zahtijevaju višegodišnji rad koji se kasnije nastavlja trajnom njegom stabala u sjemenskim objektima. Na ovaj način je predviđeno uređenje samo onih objekata koji će obezbjediti kvalitetno sjeme za potrebe vlastitih rasadnika, kao i selekcionisano sjeme autohtonih i alohotnih vrsta drveća koje nije moguće nabaviti na domaćem tržištu.
Slika
Za rad je predviđeno izdvajanje 8 (osam) sjemenskih objekata na području Kozijeg grma, Batalovog brda, Šaminog gaja i Rosulja i to bijeli bor, smrča, ariš, borovaci duglazija kao i izdvajanje prirodne sastojine smrče na Bijambarama (izdvojiće se i zaštititi skupine stabala posebno vrijednih fenotipskih karakteristika koje će služiti kao sjemenske).

Opći podaci o rasadniku Sedrenik:
LOKALITET  Sedrenik, Sarajevo
NADMORSKA VISINA  Od 720m do 790mnv
EKSPOZICIJA Zapad - Sjeverozapad
INKLINACIJA  Prosječna 15%

 

Rasadnik "Sedrenik" čine dvije fizički odvojene cjeline nepravilnog geometrijskog oblika, od kojih je gornja površina (5588 m2) predviđena za sijalište, a donja površina (13 000m2) za rastilište. Izvan ovih površina nalazi se prostor na kome su izgrađeni alatnica, smpremište za gorivo, dva plastenika i matičnjak za proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja vegetativnim načinom razmnožavanja (površina 2 150 m2). U rasadniku je izgrađena unutrašnja mreža puteva II i III reda, privremenog karaktera koji se vežu na puteve I reda čineći tako ukupnu mrežu puteva u rasadniku.

Ukupna površina rasadnika je 20 738 m2. Sijalište čine dva odsjeka.

Prvi odsjek je površine 4278,50 m2 i predviđen je za sjetvu klasičnim načinom. Drugi je odsjek površine 1309,50 m2 i na njemu su izgrađene betonske gredice za proizvodnju sadnica po modificiranom "Dunneman" metodu i bazeni za lumbrikulturu. Ostale površine služe kao manipulativni prostor.

Rastilište je javnom saobraćajnicom odvojeno od sijališta i čini posebno odjeljene površine 13000 m2. U prethodnim godinama rastilište je očišćeno od nepoželjne vegetacije i izvršeno je trasiranje površine.

Rasadnik na području Sedrenika je osnovan za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i postojao je sve do 1980. godine kada je rasadnička prizvodnja naglo prekinuta zbog osnivanja većih tzv. centralnih rasadnika.

Mišljenje da se rasadnik ponovo aktivira preovladalo je 1991. godine i tada se počelo sa uređenjem i ograđivanjem površine rasadnika. Ove aktivnosti prekinuo je rat, a nastojanje da se rasadnik ponovo oživi ojačali su poslije rata dodatni razlozi za njegovo aktiviranje. Dodatni razlozi za aktiviranje rasdnika su bili i ti da su mnoga područja kojim gazduje KJP "Sarajevo šume" u satu stradala od sječe na golo, koje je izvršilo stanovništvo u nedostatku ogrijeva za vrijeme rata. Ogoljene površine su uglavnom u nagibu, pa su kao takve podložne eroziji, što je u neposrednoj blizini grada izazvalo oko 15 aktivnih klizišta.

Zbog toga se javila potreba za velikim količinama sadnog materijala šumskih biljnih vrsta. Vrlo je teško naći potreban i projektom predviđen sadni materijal koji odgovara asortimanom, starošću i provinijencijom. Rekultivaciju otežava i činjenica da je globalno zatopljenje uzrokovalo povećanje srednih mjesečnih temperatura uz istovremeno smanjenje padavina tokom tri najtoplija ljetna mjeseca, pa je uspjeh pošumljavanja često i ispod 50%. Sadnja sadnica sa obloženim korijenovim sistemom je efikasna, ali i skupa ukoliko se ne posjeduje vlastiti rasadnik koji bi znatno smanjio troškove pošumljavanja, a kod upotrebe sadnica sa golim korijenovim sistemom skratilo bi se vrijeme transporta pa bi uspjeh bio znatno veći.


Opći podaci o rasadniku Tarčin:


                         STRANICA JE U FAZI IZRADE!


0 0