- U slučajevima kada KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo prilikom redovne sječe, izvoza i lagerovanja šumskih drvnih sortimenata ili realizacije šumsko-uzgojnih projekata pričini štetu u šumi i na šumskom zemljištu u privatnom vlasništvu, procedura za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa pokreće se na osnovu zahtjeva vlasnika šume koji se predaje na Protokol Preduzeća. Uz zahtjev se prilaže kopija katastarskog plana za zemljište na kojem je šteta pričinjena i dokaz o vlasništvu na istom (zemljišnoknjižni izvadak i posjedovni list), te punomoć uredno izdata od vlasnika ili svih suvlasnika i ovjerena od nadležnog organa, ukoliko stranku ili više njih u postupku zastupa punomoćnik.
- Na osnovu podnesenog zahtjeva Komisija za procjenu štete imenovana od strane direktora Preduzeća, nakon uvida u kompletnost dostavljene dokumentacije, zajedno sa podnosiocem zahtjeva za naknadu štete ili njegovim punomoćnikom izlazi na lice mjesta radi utvrđivanja činjeničnog stanja i procjene eventualno pričinjene štete.
- Na terenu geometar koji je stalni član Komisije vrši identifikaciju parcele. Ako se nakon izvršene identifikacije utvrdi da je podnosilac zahtjeva vlasnik predmetne parcele na kojoj je pričinjena šteta, Komisija vrši procjenu nastale štete i u pregovorima sa vlasnikom parcele dogovara visinu i vrstu naknade, koja može biti naknađena u novcu ili drvnoj masi.
- Ukoliko se nakon izvršene provjere parcele utvrdi da podnosilac zahtjeva nije vlasnik parcele na kojoj je pričinjena šteta, što se dešavalo u praksi, zahtjev se odbija kao neosnovan. S tim u vezi, KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, iznaći će mogućnosti za pronalazak stvarnog vlasnika parcele, u cilju rješavanja predmetnog pitanja, kako bi se ista šteta odklonila.
- Ukoliko je šteta pričinjena samo na zemljištu (formiranjem lagera ili izgradnjom vlake ili puta) obračun štete se vrši u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 70/7, 36/10, 25/12 i 34/16) i šteta se u takvim slučajevima isplaćuje u novcu.
- Ukoliko je šteta pričinjena na drvnoj masi vrši se obračun vrijednosti oštećene ili posječene drvne mase na osnovu premjera panjeva i na taj način dobivenih podataka o sortimentnoj strukturi korištenjem Tabele drvnih masa, temeljnica i druge, autora ing. Nikole Eića, treće popravljeno i prošireno izdanje 1959. godine, Sarajevo. Za obračun vrijednosti sortimenata koriste se i cijena na panju (kolona 4.) iz Jedinstvenog minimalnog cjenovnika proizvoda šumarstva i uskuga KJP „Sarajevo-šume“ d.o.o. Sarajevo, koji je na snazi u vrijeme nastanka štete. Na osnovu dobivenih podataka u sporazumu sa podnosiocem zahtjeva utvrđuje se novčani iznos naknade štete ili se naknada štete utvrđuje u odgovarajućoj količini drvnih sortimenata određene klase.
- O izvršenom uviđaju na licu mjesta i (ne)postignutom sporazumu sa podnosiocem zahtjeva sačinjava se zapisnik koji potpisuju svi članovi Komisije i stranka u postupku ili njen punomoćnik na osnovu uredno izdate punomoći koja se odlaže u spis predmeta. Zapisnik se dostavlja direktoru Preduzeća koji na osnovu utrvđenog stanja i predložene visine naknade štete izdaje nalog Službi za imovinsko-pravne poslove za izradu Odluke o naknadi štete.
- Ukoliko je donesenom pravosnažnom Odlukom naknada štete predviđena isplatom u novcu za njenu realizaciju zadužuje se Služba za ekonomsko-finansijske poslove, a ukoliko se naknada štete vrši u drvnoj masi za realizaciju se zadužuju Šef Šumske uprave i Rukovodilac operativne jedinice šumarstva na čijem je području šteta pričinjena.
- Rok za rještavanje zahtjeva za naknadu štete je najduže 60 dana od dana njegovog podnošenja sa kompletnom potrebnom dokumentacijom.
- U slučaju kada je stranka nezadovoljna donesenom odlukom, može kod nadležnog suda tužbom pokrenuti spor za naknadu štete.
Naprijed navedena procedura je propisana aktom Preduzeća broj:0103-771-2/25 od 21.02.2025. godine.